HCPI-GFZG

Kontinuirani pregledi su od iznimne su važnosti za oporavak nakon potresa, te se provode od 2021. godine u suradnji s nadležnim institucijama (MPGI). Obuhvaćaju analizu, kontrolu i ispravke podataka u bazama, koristeći terenske preglede građevina te postupanje po upitima građana. Poseban naglasak stavljen je na dodatne i kontrolne preglede građevina, uključujući provjeru uporabljivosti, preporuka za daljnje postupanje i rješavanje specifičnih slučajeva.

Ažurirana baza podataka o uporabljivosti građevina je zakonska obveza HCPI-a i preduvjet za procese obnove, ali i izdavanje Potvrda o uporabljivosti te otpis potraživanja HEP-a. Zahtjevi su kontinuirani, brojne potvrde o uporabljivosti se izdaju, a u svemu je ključna stručna interpretacija podataka.

Nakon potresa 2020. godine uspostavljene su brojne baze podataka o konstrukcijskim svojstvima građevina od strane različitih dionika. Cilj je uspostava jedinstvene platforme za njihovu sinkronizaciju i primjenu u pripremi podloga za buduće katastrofe, uz kontinuiranu suradnju s tvrtkom GDi d.o.o. na održavanju baza na CDU. Poseban naglasak stavljen je na kritičnu infrastrukturu i povjerljivost podataka, dok je uloga HCPI-a ključna u stručnoj obradi i usklađivanju podataka prikupljenih iz različitih izvora i metodologija.

Projekt je usmjeren na digitalizaciju arhivske građe važne za aktivnosti Hrvatskog centra za potresno inženjerstvo, s posebnim naglaskom na tradicijske blokove Donjeg grada Zagreba, koji su među najugroženijima u potresima. Državni arhiv u Zagrebu provodi provjeru, sređivanje i digitalizaciju gradiva te ga putem aplikacije dostavlja HCPI-ju. U aplikaciju se unose ključni podaci o građevinama, a zatim se učitavaju digitalne snimke dokumentacije.

Uspostava jedinstvene baze podataka jedan je od ključnih strateških ciljeva, jer ona predstavlja temelj brojnih aktivnosti. Projekt je još u fazi razvoja, a temelji se na prethodnim aktivnostima i obuhvaća sistematizaciju postojećih baza te uspostavu infrastrukture na Centru dijeljenih usluga (CDU), uz praćenje pouzdanosti izvora i verzioniranje promjena. Paralelno se provodi kontrola postojećih baza i priprema za njihovu integraciju, uključujući povezivanje s drugim sustavima.

Definiranje metodologije za Seizmički certifikat je jedna od ključnih aktivnosti HCPI-a, ali i najsloženijih. Početna ideja se smatra se ''gamechangerom'' za projektantsku struku i stoga se temi pristupa vrlo sistematično, oprezno s ciljem da se maksimalno smanji broj pogrešaka (krivih koraka).

Osvješćivanje je presudno za implementaciju, a koraci su planirani na temelju iskustava drugih država. Ključno je precizno odgovarati na nedoumice jer se Seizmički certifikat kontinuirano spominje među stručnjacima i učestala su pitanja stručnjaka iz prakse i građana o uvođenju seizmičkoga certifikata.

Krajem 2024. započela je inicijativa Grada Zagreba koja se s objedinjavanja baza podataka usmjerila na preglede građevina i procjene njihove seizmičke otpornosti. S obzirom na iskustva prije potresa i djelatnosti za koje je zadužena, podružnica je preuzela definiranje metodologije, a pokrenuto je testiranje kroz sustav Javnog poziva koji je ranije korišten za procjene šteta.

Aktivnosti su kontinuirane od potresa u 2020. godini, a ključna uloga HCPI-a je pravovremena implementacija stečenih (neprocjenjivih) iskustva, ali i razvoj kojim se moraju nadomjestiti manjkavosti uočene tijekom reakcije nakon potresa. Ključno je doprinijeti izradi dugoročnih strategija uz ''state of the art'' znanstvenu podršku, prijenos znanja (korištenjem Savjeta), podizanje razine znanja i slično.

Građevinski fakultet je oslonac državi što se tiče osiguranja kapaciteta i znanja još od Albanije 2019. godine, a ta suradnja se nastavila i u godinama nakon potresa (Turska, BiH). Stručnjaci koji posjeduju specifična znanja i iskustva, a spremni su za intervencije su posebno bitni za kreiranje sustava. Na navedeno se naslanja i kreiranje SET modula, koji popunjava niz stručnjaka iz HCPI-a.

Suradnja s interventnim službama kontinuirano se unapređuje kroz seminare, vježbe i edukacije, čime se osigurava visoka razina spremnosti u kriznim situacijama. HCPI se pritom ističe stručnim doprinosom i međunarodnom suradnjom, oslanjajući se na iskustva iz Albanije, Turske i BiH. Fokus je na inženjerskoj odgovornosti za sigurnost spasilačkih timova i primjeni INSARAG protokola, uz pripremu intenzivnih edukacija za inženjere planiranih za 2026. godinu, u suradnji s udrugom HCPI-IS.

Ključna je suradnja s Ravnateljstvom civilne zaštite i MPGI-jem na razvoju sustava, strategija i edukacija, uz snažan doprinos međunarodnih iskustava članova Savjeta HCPI-a.

Suradnja s udrugom HCPI-IS ključna je za učinkovito korištenje ograničenih kapaciteta i provedbu brojnih aktivnosti, posebno vezanih uz bazu podataka i zajedničke projekte. Aktivnosti se postupno jasnije raspodjeljuju, uz zadržavanje suradnje i definiranih odgovornosti dionika. Sve se aktivnosti evidentiraju, a u promatranom razdoblju ističe se doprinos globalnom postavljanju sustava na državnoj razini i njegovoj implementaciji u civilnu zaštitu prema viziji HCPI platforme.

Cilj je primijeniti iskustva iz potresa u Hrvatskoj, Albaniji i Turskoj za unaprjeđenje aplikacije, ispravljanje pogrešaka i neusklađenosti. Razvijaju se obrasci različite detaljnosti radi brze prilagodbe administrativnim i institucionalnim zahtjevima, uz usklađivanje s procedurama ministarstava i aktivnostima obnove. Precizna metodologija pregleda građevina istaknuta je kao ključna zbog širokih posljedica na daljnje procese.

Brzi pregled mostova nakon razornog potresa ključan je za učinkovito krizno djelovanje civilne zaštite, osiguravanje sigurnog pristupa pogođenim područjima te provedbu potrage, spašavanja i dopreme pomoći. Pregled mostova omogućuje procjenu njihove sigurnosti i uporabljivosti, odabir prometnih i evakuacijskih ruta te propisivanje nužnih hitnih intervencija radi sprječavanja daljnje štete ili ograničene uporabe. Naknadni detaljni pregledi služe za preciznu procjenu šteta, planiranje obnove i osiguranje financiranja, dok objedinjeni podaci u centralnoj bazi predstavljaju temelj za buduće izvanredne situacije i strateško planiranje.

Projekt je jedna od ključnih aktivnosti podružnice, a pokrenut ja kao odgovor na uočene nedostatke u kriznom djelovanju nakon potresa u Hrvatskoj 2020. godine. Tadašnji sustav pregleda građevina bio je improviziran, oslonjen na volontere i nesustavnu obuku, što je dovodilo do grubljih procjena i povećanog rizika za sigurnost operativaca i korisnika građevina.

Osnovna ideja je doprinijeti sustavu pregleda oštećenih građevina snimanjima iz zraka, posebice u prvim danima nakon potresa. Planirana je implementacija podataka u GIS te omogućavanje pregleda oštećenja na daljinu.

Procjene rizika od potresa su temeljna aktivnost svih procesa, a kontinuirane su od 2021. godine odnosno 2014. godine kad su napravljene prvi nacionalne procjene rizika na fakultetu.

Suradnja s ključnim dionicima u području procjena rizika od potresa je započeta s Global Earthquake Model (GEM) fundacijom, a u nastavilo se sa sudjelovanjem EFEHR (The European Facilities for Earthquake Hazard and Risk). EFEHR je neprofitna mreža organizacija i resursa zajednice s ciljem unaprjeđenja procjene opasnosti i rizika od potresa u europsko-mediteranskom području, a predstavnica fakulteta u Generalnoj skupštini je Marta Šavor Novak. Aktivno sudjelovanje u European Facilities for Earthquake Hazard and Risk (EFEHR), koje je najviše udruženje vezano za ovu temu i izrazito doprinosi aktivnostima usklađivanju procjena rizika s metodologijom na razini EU.

Nacionalni pilot projekt Procjena rizika za Grad Zagreb je proveden kao dio projekta „Multisenzorsko zračno snimanje Republike Hrvatske za potrebe procjene smanjenja rizika od katastrofa“ u okviru  Operativnog Programa „Konkurentnost i kohezija za razdoblje 2014. – 2020.“. Projektom je definirana/predložena metodologija za procjene rizika u RH koja se koristi na razini EU, kreirana je i baza podataka o građevinama što je također aktivnost u ovom projektu. Nastavno na rezultate projekta se očekuje primjena rezultata na cijelu Hrvatsku odnosno s time unaprijediti postojeće procjene rizika koje se provode za županije, gradove i slično.

Procjene rizika zahvaćaju više različitih aspekata i ključno ih je povezati i maksimalno iskoristiti s ciljem povećanja pouzdanosti rezultata odnosno poboljšanju postojećih procjena rizika. S obzirom da je Građevinski fakultet Sveučilišta u Zagrebu na nacionalnoj razini predvodnik niza procesa, od nacionalnih procjena rizika od katastrofa, procjena sposobnosti i kapaciteta te definiranja prikladnih strateških projekata, cilj ove aktivnosti je povezati i ostale postojeće aktivnosti i usmjeriti ih prema poboljšanju procjena rizika.

Inicijativa za formiranje platforme je nastala kao refleks na brojne potrebe nakon potresa u 2020. godini. Prijenos znanja, koji je tada potaknut sa svih relevantnih Sveučilišta u RH i iz svjetskih centara znanja, se pokušava i dalje održavati jer se pokazalo da mali pomaci u razini znanja imaju brojne benefite koji se odnose i na sigurnost građana, a posebice na troškove. Može se istaknuti nekoliko iskustava u procesima obnove koja ukazuju da stručnjaci često pribjegavaju rješenjima koje najbolje poznaju ili su najbrže provediva odnosno da su rijetke analize ''optimalnog'' rješenja odnosno iskoraka u primjeni suvremenih znanja. Vjerujemo da je ova aktivnost ključna za podizanje razine kvalitete procesa koji se odvijaju na razini države, ali posebice radi stvaranja temelja za budućnost.

Organizacija međunarodne konferencije zahtijeva velike napore, ali osigurava i dugotrajne plodove u području potresnoga inženjerstva. Tijekom organizacije sudjeluje većina stručnjaka u području potresnoga inženjerstva u Hrvatskoj (povezani u znanstvenom i organizacijskom odboru) što ih dodatno povezuje i stvara podlogu za nove iskorake. Treba ponoviti važnost da vrhunski svjetski stručnjaci sa svojim znanstvenim radovima obrađuju teme ključne za Hrvatsku i prijenos znanja na stručnjake u Hrvatskoj radi procesa koji se trenutno odvijaju.

Povezivanje s centrima je jedna od najvažnijih aktivnosti odnosno zadaća HCPI-a s obzirom da je nužno preuzeti postojeća iskustva. Važnost čvrstih mreža temelji se dobrim širenjem znanja i implementacijom u hrvatski sustav smanjenja rizika od katastrofa. Lekcije naučene iz prošlih potresa mogle bi biti izvrstan primjer drugim zemljama sa sličnim tipologijama konstrukcija zgrada i zajednicama u istočnoj i srednjoj Europi i balkanskim regijama, ali i drugim malim zemljama u svijetu gdje je potresni rizik visok.

Edukacije su snažno pokrenute potresom u Zagrebu, kad su svakog 22. u mjesecu organizirana predavanja sa vrhunskim svjetskim i domaćim stručnjacima s ciljem prijenosa i podizanja razine znanja. Kontinuiranim edukacijskim aktivnostima se pokušava osigurati kontinuitet i prilagoditi gorućim potrebama, a uvijek se ima na umu buduće razdoblje u kojem se očekuje opadanje svijesti o riziku od potresa. Dodatno, potiče se stvaranje različitih edukacijskih materijala u obliku Priručnika ili knjiga.

Organizacija seminara, predavanja i sličnih aktivnosti se provodi kontinuirano od potresa u Zagrebu i predstavlja jednu od ključnih aktivnosti. Počelo je na mjesečnoj bazi s organizacijom ''Savjetovanja'' svakog 22. u mjesecu, a aktivnosti se kontinuirano proširuju i nadopunjavaju, a od presudne važnosti je kontinuirano ih održavati.

Edukacija djece jedna je od vodećih tema. Podružnica nema dovoljno vlastitih kapaciteta pa se ove aktivnosti provode u uskoj suradnju s udrugom HCPI-IS.

Poseban doprinos što se tiče edukacije (svih razina) se očekuje s opremanjem prostora u Ulici Frane Petrića 4 koji je ugovorom s MPGI-em prepušten na korištenje (najam) podružnici. U prostoru je planira edukacijsko-memorijalni centar (prva/pokazna inačica) koji će biti formiran na temelju iskustava iz Japana. Nastavno na zaključke obilaska centara za potrese iz Japana i Italije ovo je jedinstvena prilika da se napravi centar.

Procjene otpornosti građevina kritične infrastrukture su strateška aktivnost HCPI-a, obzirom na važnost, ali i ugroženost najvažnijih građevina u Hrvatskoj, imajući u vidu nacionalni interes i povjerljivost podataka. Kao što je istaknuto u svim prethodnim izvješćima, rad na ovoj aktivnosti ovisi o nizu ostalih aktivnosti, a ponajviše aktivnostima vezanim za baze podataka (točka 1) i aktivnostima na razini države (primjerice, izradi službenog popisa kritične infrastrukture). Kontinuirana je komunikacija s ministarstvima o potencijalnom zaduženju HCPI-a za građevine od posebne važnosti ili kritične infrastrukture.

Iznimno važna aktivnost s ciljem razvoja sustava za kontinuirani monitoring ključne infrastrukture u slučaju potresa. Uređaj bi trebao imati karakteristike koje bi omogućile mjerenja ponašanja ključnih građevina odnosno prikupljanje ključnih informacija za analize.

Tipska pojačanja su ključno područje istraživanja u smislu pripreme za buduće potrese s ciljem bržeg, kvalitetnije i jeftinije obnove. Razdoblja neposredno nakon potresa su obično vrlo turbulentna s obzirom na organizaciju procesa obnove, edukacije sudionika i ''divljanja'' cijena.

Cilj ovog projekta je primjena postojećih i razvoj novih naprednih alata i programskih skripti za numerički proračun za potresnu analizu zidanih zgrada građenih u nizu i blokovima s fokusom na povijesni centar Zagreba. Temeljem analiza numeričkih rezultata, planiraju se temeljito istražiti tipska pojačanja zidanih zgrada, s naglaskom na neinvazivne mjere pojačanja, što je trenutno goreći problem i izazov u obnovi Zagreba.

Projekt je usmjeren na numeričku analizu lokalnih mehanizama koji predstavljaju veliki rizik za stabilnost konstrukcija i sigurnost ljudi. Projekt ima za cilj razviti metodologije i računalne programe koji će omogućiti bolje razumijevanje i proračun lokalnih mehanizama koji je uglavnom neovisan od proračuna globalnog odziva konstrukcije. Specifični ciljevi projekta uključuju i izradu smjernica za analizu lokalnih mehanizama u skladu s novom generacijom norme Eurokod 1998-3, te razvoj računalnih programa za proračun mehanizama jednostavnije i složenije geometrije uz upotrebu CAD softvera. Ove aktivnosti će pridonijeti nadogradnji postojeće građevinske prakse u Hrvatskoj te omogućiti projektantima da se bolje nose s novim izazovima u ocjenjivanju potresne otpornosti postojećih građevina.

Interni projekt „Digitalni alat za automatsku parametarsku analizu seizmičke otpornosti postojećih zidanih građevina“ vezan je za kritičan problem oštetljivosti urbanih jezgri i nearmiranih zidanih građevina, u što su uključene obnove zgrada u bloku/nizu. Glavni cilj projekta je razviti digitalni alat za brzu evaluaciju potresne otpornosti postojeće zidane građevine na osnovu pravila za jednostavne zidane građevine koja su propisana normom.